Kompleksna analiza

M102 (2+2+0) - 6 ECTS bodova

 

OSNOVNE INFORMACIJE

Kompleksna analiza  izvodi se u ljetnom semestru druge godine sveučilišnog preddiplomskog studija matematike i sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike. Cilj kolegija je predstaviti studentima klasičnu teoriju kompleksnih funkcija kompleksne varijable, te ih upoznati sa specifičnim svojstvima tih funkcija, uz naglašavanje bitnih razlika u odnosu na funkcije realnih varijabli.

  • Sadržaj kolegija možete dohvatiti na sljedećem linku (pdf).

 NASTAVNIKKONZULTACIJE
VODITELJ KOLEGIJA izv. prof. dr. sc. K. Burazin   Vrijeme konzultacija
ASISTENT dr.sc. Ivana Crnjac  Vrijeme konzultacija

 

OSNOVNA LITERATURA

  1. . H. Kraljević, S. Kurepa, Matematička analiza 4/I, Funkcije kompleksne varijable, Tehnička knjiga
    Zagreb,1986.

 DODATNA LITERATURA

  1. I. Ivanšić, Funkcije kompleksne varijable. Laplaceova transformacija. Liber, Zagreb, 1978.
  2. A. Sveshnikov, A. Tikhonov, The theory of functions of a complex variable, Mir Publishers, Moscow, 1978.
  3. B. Stanković, Teorija funkcija kompleksne promenjive, Naučna knjiga, Beograd, 1972.
  4. Ž. Marković, Uvod u višu analizu II. Školska knjiga Zagreb, 1952.
  5. Lj. Jarnjak, A. Rašidagić-Finci, M. Vuković, Zbirka zadataka iz teorije funkcija kompleksne promjenjive, IP Svjetlost, Sarajevo, 1975.

 

RASPORED PREDAVANJA I VJEŽBI

Izvedbeni program kolegija Kompleksna analiza realizira se s fondom od 60 sati (tjedno 2 sata predavanja i 2 sata vježbi). Pohađanje predavanja i vježbi je obaveno.
 TERMINPREDAVAONICA
PREDAVANJA  Ponedjeljkom 12-14  D-1
VJEŽBE  Ponedjeljkom 14-16  D-1

 

PRAVILA POLAGANJA ISPITA

Studenti tijekom studija mogu pristupiti polaganju 2 kolokvija koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita. 

Da bi uspješno položio kolegij preko kolokvija/pismenog  ispita, student mora skupiti barem  50  bodova, pri čemu na kolokviju/pismenom ispitu može ostvariti maksimalno 100 bodova (1 postotak od ukupnog broja bodova na kolokviju/pismenom ispitu = 1 bod)a na zadaćama maksimalno 10 bodova. Na svakom pojedinom kolokviju student mora ostvariti barem 20% od ukupnog broja bodova s tog kolokvija. Sukladno tome određuju se sljedeći pragovi:

  • ocjena dovoljan (2): 50-65 bodova
  • ocjena dobar(3): 65-78 bodova
  • ocjena vrlo dobar(4): 78-90 bodova
  • ocjena izvrstan(5): 90 bodova i više.

Na pojedinoj zadaći koju je usmeno prezentirao student može ostvariti 0-5 bodova.

ZADAĆE

Svaki tjedan student će dobiti zadaće na vježbama i predavanju koje je dužan predati sljedeći tjedan u pismenom obliku. Zadaće se provjeravaju kontinuirano na predavanju i vježbama.

 

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit je obavezan za studente koji nisu položili kolegij preko kolokvija. 

USMENI ISPIT

Usmeni ispit je obavezan za sve studente i pristupa mu se nakon položenog pismenog dijela ispita. Na usmenom ispitu se, u ovisnosti od ocjene s pismenog ispita, formira konačna ocjena.

PRIMJERI KOLOKVIJA S PRETHODNIH GODINA

 

Kolokvij iz akademske 2016./2017.

 

Kolokviji iz akademske 2015./2016.

Kolokviji iz akademske 2014./2015.

 

Kolokviji iz akademske 2013./2014.

Kolokviji iz akademske 2012./2013.

Kolokviji iz akademske 2011./2012.

Kolokviji iz akademske 2009./2010.

 

PRIMJERI PISMENIH ISPITA

 

NASTAVNI MATERIJALI

  

 

OBAVIJESTI

  • Sve obavijesti vidljive su registriranim korisnicima.
 

 

 

 

You are not authorised to post comments.

Comments powered by CComment